Odgojiteljice u jaslicama prate razvojne osobine djece i u skladu s njima pripremaju i planiraju aktivnosti.
Najveći naglasak u odgojno-obrazovnom radu se stavlja na osamostaljivanju djece u svim aspektima života te na usvajanju ritma i pravila vrtićkog života. Djeca se već u jasličkoj dobi potiču na samostalno hranjenje i odlaganje posuđa na kolica, svlačenje i oblačenje (papučica, čarapica, donjih odjevnih dijelova), obavljanje fizioloških potreba (odvikavanje od pelena) i održavanje osobne higijene (prije obroka, nakon obavljanja nužde, ispravno korištenje sapuna, pravilno pranje i brisanje ruku, korištenje salveta nakon jela, samostalno brisanje nosa). Djeca sudjeluju u zajedničkom pospremanju sobe te brizi za biljke i životinje u skupinama koje ih imaju.
Kada govorimo o likovnom stvaralaštvu, važno je istaknuti da za djecu jasličke razvojne dobi to ne predstava likovni odraz. Rad s temperama, pastelama, kolažom, tijestom u boji za njih je jedna istraživačka funkcija u kojoj zaista uživaju. Polazak u jaslice često je djeci prvi susret s pojedinim materijalima, stoga u početku neka djeca možda i izbjegavaju nepoznate likovne materijale, ali uz radoznalost i promatranje vršnjaka otkrivaju nove kreativne igre. Ovisno o godišnjem dobu, organiziraju se aktivnosti s vodom, pijeskom, brašnom, tijestom i drugim materijalima. Djeci se na taj način nude različiti osjetilni podražaji te potiče razvoj kreativnosti.
Boravkom vani na terasi i u dvorani, stvaranjem različitih poligona, korištenjem autića, klackalica, tobogana i ostalih sprava kojima su opremljena dječja dvorišta, djeca za vrijeme boravka na zraku razvijaju funkciju pojedinih dijelova tijela. Poticanje svakodnevne tjelesne aktivnosti kroz prirodne oblike kretanja vrlo je značajno za razvoj djeteta, a djeci jasličke dobi osobito su zanimljive pokretne igre s pjevanjem koje su neizostavni dio vrtićke svakodnevnice.
Sobe dnevnog boravka u kojima djeca borave nastoje se učiniti poticajnima, primjerenima razvojnoj dobi djece, atraktivnim za istraživanje. Materijali u sobi dnevnog boravka, kao i poticaji koje odgojitelji pripremaju omogućuju djeci sastavljanje, rastavljanje, nizanje, slaganje, umetanje.
Aktualni događaji i aktivnosti (sadnja pšenice, doček Sv. Nikole… ) se prilagođavaju njihovoj dobi i osmišljavaju se na način da budu od interesa djeci. Jasličke skupine također predstavljaju dio objekta stoga ih se nastoji uključiti u aktivnosti organizirane na nivou objekta (paljenja lampiona povodom pada grada Vukovara, jesenske svečanosti, predstave na nivou objekta…)
Glazba i pokreti su iznimno važni za jasličku vrtićku svakodnevnicu te predstavlja snažan poticaj za razvoj djeteta u ranoj dobi.
Vrijeme jaslica je također i period početka razvoja govora kod djece. Imenovanje, slikopriče, priče u nizu, slikovnice, brojalice predstavljaju važan dio jasličkog dana. Riječ je o najizraženijim poticajima razvoja govora (kako u obiteljskoj sredini tako i u vrtiću).
U vrtiću, osim što jačamo samopouzdanje djece na različite načine, nudimo im mogućnost da sve što mogu urade sami, već od najranije dobi. Kod djece koja su za to pohvaljivana u pravom trenutku, postižemo da se još više trude i nude pomoć odraslima. U skladu sa psihološkim karakteristikama djece određene dobi radne aktivnosti pretvaramo u igru jer kroz igru dijete uči raditi. Njih provodimo kontinuirano i provlačimo ih kroz sve razvojne zadaće.
Polazak u jaslice nije lak korak, kako za dijete tako i za roditelja. Dok Vam dijete još ne priča, ne možete stvoriti najbolji uvid u ono što Vaše dijete doživljava tijekom boravka u vrtiću. Nadamo da smo Vam na ovaj način barem malo približili jaslički vrtićki rad i još jednom potkrijepili kako vrtić nije samo čuvanje vašeg djeteta već jedan promišljen pedagoški primjereno usmjeren odgojno-obrazovni rad.
